Cvetna Nedelja - 7 dana prije Uskrsa
Cvetna nedelja
Sveto Jevandjelje slikovito prikazuje ulazak naseg Gospoda i Spasa Isusa Hrista u Jerusalim. Hristos je najprije vaskrsao Lazara iz mrtvih; odrzana je oprostajna vecera u Vitaniji. Masa naroda je dosla da vidi Hrista i Lazara, a mnogi su zatim otputovali u Jerusalim za jeverejski praznik Pashe (uspomene na oslobodjenje od egipatskog ropstva).
Brzo se proculo da je Hristos na putu za Jerusalim. Mnostvo naroda reaguje sa velikim odusevljenjem. Dolaze sa grancicama i cvecem, masu i pozdravljaju Hrista rijecima "Osana (Spasi) vo visnjih" - blagosloven je car jevrejski koji dolazi u ime Gospodnje. Apostoli dovode magare kako bi Hristos pobjedonosno ujahao u grad. U tom momentu cuje se klicanje i radosno pjevanje mase: narod proglasava Hrista za Cara.
Mnogi su prisutni mislili da ce Hristos osloboditi Jevreje od rimskog ropstva i da ce sebe stvarno proglasiti carem zemaljskim. Zato se Hristos, u jednom trenutku gostoprimljivog klicanja, zaustavio i, gledajuci u Jerusalim, zaplakao nad ovim gradom. Ulaskom Hristovim u Jerusalim zaista i zapocinje ostvarenje carstva Njegovog, ali to nije ustolicenje na zemaljski presto sa naoruzanom vojskom vec carstvo ljubavi i mira koje ce da zavlada u srcima ljudi, zena i bezazlene djece. Hristos je proglasen za cara, ali ne onako kako svijet obicno razumijeva carstvo.
Do dana danasnjeg i za uvijek, Hristos je car, jer Njegovo je carstvo ovdje. A ako je On car, a mi njegovi podanici, onda ovaj odnos zahtijeva od nas izvjesne obaveze. Kao pravoslavni hriscani, mi treba da postujemo naseg Cara. On trazi najprije poslusnost nasih srca; od nas se ocekuje da Ga ljubimo, a u izrazaju te ljubavi mi treba da ljubimo jedni druge.
Kao sljedbenici carevi, mi Ga moramo slusati. On nam je dao zakone i zapovjesti. I samo u onoj mjeri u kojoj smo Mu odani, onoliko koliko Ga ljubimo, bice nam uzvracena i naklonost Njegova. Poslusnost i ljubav su nerazdvojive osobine. Ostajuci vjerni Hristu, mi smo sa Njim a On sa nama, i onda kad se borimo protiv grijeha i svega sto dolazi od satane i satanske sablazni.
Hristos nije dosao u Jerusalim da bude proglasen za cara zemaljskog vec da strada za nas. Zato i Cvjetnu nedelju treba da sagledavamo u odnosu na Veliki petak i na Vaskrs. U tom smislu, o Hristu se sadrzajno govori u znacajnim molitvama Strasne nedelje. Molitva Pravoslavne crkve, koja se cuje ovih dana za vrijeme sluzbi, najbolje odslikava ovaj dogadjaj:
Danas nas je blagoslov Duha Svetoga zblizio i mi svi podizemo Tvoj Krst, govoreci: Blagosloven je onaj koji dolazi u ime Gospodnje. Osana na visini!
Rijec Boga Oca, Sin koji je vjecan, ciji je prestol na nebesima a cije je podnozje zemlja, danas se ponizio, dolazeci na magaretu. Zato su ga mladi hvalili, noseci u svojim nevinim rukama palmove grancice i cvece, klicuci: Blagosloven je On, koji dolazi, Car izrailski!
Pridjimo i mi danas, kao novi Izrail, Crkva (bivsih neznabozaca), i uskliknimo sa prorokom Zaharijom: Raduj se kceri Sionova, usklikni kceri Jerusalima, jer tvoj Car ulazi. On je blag, krotak, ponizan i On je Spasitelj od grijeha.
Raduj se i budi veseo, grade Sionu. Budi radosna i vesela Crkvo Bozija, jer gle, Spasitelj ulazi u Jerusalim da obistini rijeci Svetog pisma: Osana na visini, blagosloven si ti koji posjedujes velike milosti; smiluj se na nas. Amin.
Re: Cvetna Nedelja - 7 dana prije Uskrsa
Lazareva subota -Vrbica
Lazareva subota pada nedelju dana pred Uskrs i naziva se jos i Vrbica.Toga dana su skolska deca sa svestenikom i starijima, kao i uciteljima , odlazila van sela po vrbove grancice, koje su donosila u crkvu. Nakod Drugog svetskog rata Vrbica je obavljana u krugu crkvene porte.Vrba je ostavljana u crkvi i sutradan , na praznik Cveti, svestenik je delio vernicima vrbove grancice , koje su oni odnosili kucama. Ove vrbove grancice ljudi su obicno stavljali za ikonu, ili ogledalo i tu su one cuvane do sledece godine. Vrbovim grancicama udarali su decu uz reci "Rasti kao vrba" . Neki su tim vrbovim grancicama pripisivali i odredjenu magijsku moc.
U obicaju je da vec od Lazareve subote po seoskim ulicama pale vatre zvane "lazarice" . Omladina i deca preskacu te vatre takmiceci se ko ce vise preskociti.Zene su nad vatrom kokale kukuruz -kokice.
Iz knjige " Iz proslosti Djurdjeva " od Ljubice Otic
Email This To a Friend
Topic Commands
Click to receive email notification of replies 
Click to stop receiving email notification of replies 